Zona zdravlja

Stres je pojam koji se danas koristi u širokom ali i veoma nepreciznom značenju. Stanja straha i neizvesnosti, bolest i tragični događaji u porodici, materijalna ugroženost, produženi fizički napor, izloženost neke osobe ekstremnim temperaturama, buci, nesanici i gladovanju, ali i situacije koje nose krajnju radost i prijatnost se opisuju kao „stresne”. Studentski stil života, naročito tokom trajanja ispitnih rokova, može se opisati kao izuzetno stresan. Jedan od načina da se kontroliše stres je umeće relaksacije. Relaksacija počinje sa zatezanjem i opuštanjem prve mišićne grupe (šaka, mišići ruku, lica, vrata i ramena). Zatim se istim postupkom opuštaju mišići druge grupe (leđa, grudi i stomak). Na kraju se opuštaju mišići koji učestvuju u disanju, pa mišići nogu i stopala.

Zdravlje

Stres

Stres je pojam koji se danas koristi u širokom ali i veoma nepreciznom značenju. Stanja straha i neizvesnosti, bolest i tragični događaji u porodici, materijalna ugroženost, produženi fizički napor, izloženost neke osobe ekstremnim temperaturama, buci, nesanici i gladovanju, ali i situacije koje nose krajnju radost i prijatnost se opisuju kao „stresne”. Studentski stil života, naročito tokom trajanja ispitnih rokova, može se opisati kao izuzetno stresan. Jedan od načina da se kontroliše stres je umeće relaksacije. Relaksacija počinje sa zatezanjem i opuštanjem prve mišićne grupe (šaka, mišići ruku, lica, vrata i ramena). Zatim se istim postupkom opuštaju mišići druge grupe (leđa, grudi i stomak). Na kraju se opuštaju mišići koji učestvuju u disanju, pa mišići nogu i stopala.

Ishrana

Za zdrav život veoma je važna pravilna ishrana. Treba izbegavati četiri namirnice koje naučnici zovu „bele smrti”: beli šećer (čokolade, kolači, torte, bombone); belo brašno (beli hleb, pecivo); mast (masno meso, iznutrice, punomasni mlečni proizvodi, suhomesnati proizvodi) i so, i to što je moguće više. Zdrava osoba ne treba da bude rob ishrane, već može povremeno, u određenim granicama, da unosi hranu koja sadrži i neki od navedenih sastojaka. Naravno, pored pravilne ishrane, bitna je i redovna, umerena i individualno programirana fizička aktivnost. Na telesnu težinu utiče veći broj faktora, međutim ona u najvećoj meri zavisi od unošenja prekomernog broja kalorija čiji su izvori ugljeni hidrati, masti i proteini.

Voda

Organizam gubi otprilike 2,5 l vode dnevno, tako da bi u proseku u zimskim mesecima dnevno trebalo unositi tu količinu tečnosti, dok je u letnjem periodu poželjno unositi do 3,5 l tečnosti. 

Meditacija

Tehnika opuštanja korišćenjem znaka, poznata je i pod nazivom „meditacija”. Izvodi se beskrajnim ponavljanjem reči koja se naziva „mantra”. Izabrana reč ili broj shvataju se kao znak za refleksno opuštanje. Udahne se vazduh. Po izdisaju vazduha iz pluća izgovara se reč „opusti se” (ili bilo koja druga reč ili broj). Pošto se reč ili broj izgovaraju isključivo u opuštenom stanju organizma, asocijativno se povezuju ta reč i opušteno stanje. Ovaj jednostavni mehanizam, uslovne reakcije momentalnog opuštanja organizma po izgovaranju određene reči, otkrio je veliki ruski naučnik Ivan Petrović Pavlov.

Brza šetnja

Brza šetnja angažuje velike mišićne grupe i povoljno utiče na kardiovaskularni, respiratorni, koštani i mišićni sistem. Prvog dana hodajte do 20 minuta. Prvih 5 minuta se zagrevajte laganim pešačenjem, a poslednjih pet minuta usporite hod. Kontinuirano brzo pešačenje prvog dana treba da traje najviše 10 minuta.
 

Hrana za mozak

Pojedine amino-kiseline, elektroliti i minerali predstavljaju hranu za mozak. Njeno unošenje u organizam poboljšava moć opažanja, pamćenja i rešavanja problema. Svakodnevne studentske aktvinosti iziskuju redovno konzumiranje sledećih namirnica:

ugljeni hidrati: paradajz, nisko kalorični hleb
lecitin: tofu (sir od soje), žumance
kalcijum: urma, bademi, školjke, sir
magnezijum: račići, melasa, haringe, bakalar, bademi
natrijum: soli
kalijum: spanać, suvo grožđe, breskva, banana, urma, sušena smokva, meso
vitamin b3: pečurke, avokado, junetina i proteini
vitamin b6: zrno pšenice, pirinač, tunjevina, avokado, banana
vitamin b9: pomorandža, grašak, pirinač, pšenično zrno
vitamin b12: švajcarski sir, meso, plava riba
vitamin c: limun, mango, grejpfrut, spanać, papaja
gvožđe: bundevine semenke, orah, pšenično zrno, žumance
bakar: pečurke, raž, ostriga, kikiriki, losos, med, ječam
cink: urma, sušena smokva, žumance, riba, mleko, seme susama, pšenično zrno
tirozin: kikiriki, tikvene semenke, pasulj, ukiseljena haringa
triptofan: kikiriki, banana, obrano mleko

-->